Novosti

CAZIN U AUSTRIJSKOM IZVJEŠTAJU IZ 1626. GODINE

CAZIN U AUSTRIJSKOM IZVJEŠTAJU IZ 1626. GODINE

Tokom 16. stoljeća grad Cazin sa okolinom nije bio pošteđen osmanskih pljačkaških pohoda koji su, kako je vrijeme odmicalo, dobijali na intenzitetu. Pod vlast Osmanlija Cazin definitivno pada 1578. godine kada su vojne trupe Ferhad-bega Sokolovića preotele cazinsku tvrđavu Habsburgovcima.

Krajem 16. stoljeća Cazin je bio čvrsto u osmanskim rukama. U tvrđavi je bila stalna vojna posada od 150 plaćenih graničara među kojima su bili najbrojniji konjanici. Godine 1626. austrijski diplomata i putopisac Atanazije Jurjević opisao je Cazin kao zidano i utvrđeno mjesto gdje sveukupno ima oko 300 dimova (kuća). Prema izvještaju u gradu je bilo četiri ili pet aga dok je njegova okolica davala oko 300 vojnika.

U originalnom rukopisu pod nazivom Relatione data all’imperatore dal signor Athanasio Georgiceo del viaggio fatto in Bosna l’anno 1626., kojeg je Jurjević napisao na talijanskom jeziku, opis Cazina glasi ovako:

„Sazin, è luoco murato forte e di 100 fuochi; ha il borgo et alcuni Villaggi, che tra tutto ponno essere 200 case. La città col borgo e con le ville può fare trecento soldati. Vi è una fortezza con diverse periere; vi stanno dentro 4 o 5 Aghe.“ 

Urbano jezgro opisanog Cazina bilo je veoma malo i obuhvatalo je prostor oko tvrđave u čijem sklopu se nalazila džamija, odnosno Žegar, Žitarnica i ulica od Žitarnice prema današnjem Gradskom trgu. Cazin je tada bio u sastavu Ostrožačke kapetanije, koja je osnovana u 17. stoljeću, i nije imao svog dizdara (zapovjednik posade u tvrđavi). Gledajući u cjelini, tokom 17. stoljeća malo je svjedočanstava o Cazinu u starim listinama, jer se osmanska granica proširila prema Korani i Glini i tako ovaj grad ostavila podaleko od graničnih međa, pa je stoga ovaj austrijski izvještaj vrlo dragocjen.

Valja napomenuti da je u spomenutom periodu pravi vojni i politički centar ovog dijela Krajine bio Ostrožac gdje se nalazilo sjedište Ostrožačke kapetanije i istoimenog kadiluka, a begovi Beširevići, kao vlasnici Ostrošca, bili su vrhovni gospodari Krajine. Tek krajem osmanske vlasti, dakle tokom 19. stoljeća, Ostrožac i Beširevići izgubiće prestiž te će novu ulogu preuzeti Cazin sa novim političkim elitama gdje se posebno ističu dvije porodice, Pozderci i Toromanovići.

Podijeli: