Kajtezovića nišani se nalaze u naselju Donja Lučka pokraj ceste što od Cazina vodi prema Velikoj Kladuši. Podizanje nadgrobnih spomenika pored puta u ovom dijelu države nije rijetka pojava, a ovakve skupine nišana u Krajini nazivaju „nišanima krajputašima“. Takvi nišani najčešće su podizani pokraj glavne prometnice. Također, u Krajini postoji praksa, kada su u pitanju memorijalna mjesta sličnog tipa, da se pokojnici sahranjuju na drugom mjestu dok se tu samo nalazi nišan dotičnog. Pa tako u obližnjem Pećigradu mogu se vidjeti nišani dvije osobe koje su umrle u Meki prilikom hodočašća gdje su i pokopane. Na predmetnoj lokaciji u Donjoj Lučki nauka je prvobitno evidentirala 16 nišana, ali se s vremenom njihov broj povećao. Naime, samo groblje gdje se spomenici nalaze pripada porodici Kajtezović gdje se kontinuirano pokapaju članovi ove porodice preko 100 godina. Prvobitnih 16 nišana, od kojih je 8 muških i 8 ženskih, podignuto je u vremenskom razdoblju od 1913. do 1964. godine.

Posebnu pažnju privlače ornamenti na nišanima, naročito onih muških čija visina prelazi tri metra. Osnovica spomenika ima dimenzije oko 40×40 cm. U donjoj zoni ukrašeni su biljnim motivima dok se u sredini obično nalazi ibrik u čijem središtu je uglavnom izvedena osmokutna rozeta. Na srednjem dijelu nišana uklesan je natpis na turskom jeziku a odmah iznad njega nalaze se reljefi polumjeseca sa jednom ili više zvijezda. Svaki od nišana ima turbane, približno iste veličine, koji su raskošno ukrašeni. S druge strane, ženski nišani se nešto manji dimenzija i smješteni su iza muških. Razlika u ormamentima koji se javljaju u odnosu na muške nišane je prvenstveno u tome što se umjesto turbana izvodi ženska pletenica. Pored toga, rozete kod ženskih nišana su nešto bogatije izvedene.

Nišani u Donjoj Lučkoj djelo su lokalnih majstora koji su radeći na nadgrobnim spomenicima nekoliko stoljeća razvili poseban tip nišana, karakterističan za ovo podneblje. Nišani su izrađeni od autohtonog kamena ovog kraja – bihacita (dobio ime po Bihaću) kojeg odlikuje vrlo laka obrada. Kao alat za kojim su obrađivane i uglačane vanjske površine kamena korišteni su testera i brus. Dakle, isti onaj alat koji se i danas koristi u ovim krajevima prilikom obrade kamena. 

Grobljanska cjelina – Kajtezovića nišani proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2006. godine.

Bibliografija:

• Mujezinović, Mehmed: Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, III, Veselin Masleša, Sarajevo, 1982.
• Odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, broj: 07.2-02-65/05-4, 15. marta 2006. godine, Sarajevo.