Kuća Nurije Pozderca


Kuća Nurije Pozderca je porodična kuća poznate porodice Pozderac, koja je iznjedrila mnoge ličnosti koje su oblikovale historiju 20. stoljeća i to ne samo ovog kraja nego i šire jugoslovenske zajednice. Od Ahmet-age Pozderca i Murat-bega Pozderca, koji su u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća djelovali u lokalnim okvirima, pa preko Nurije Pozderca, narodnog poslanika u skupštini Kraljevine Jugoslavije i kasnije potpredsjednika AVNOJ-a, do Hamdije Pozderca, predsjednika Predsjedništva SR BiH, i njegovog brata Hakije Pozderca, direktora Generalne narodne banke BiH. Svoj politički slom porodica Pozderac je doživjela 1987. godine sa izbijanjem poznate „Afere Agrokomerc“ koja je ovu porodicu u potpunosti potisnula iz političkog života tadašnje Jugoslavije.
Iz historije Kuće porodice Pozderac, u sjećanje Cazinjana posebno se urezala epizoda iz Drugog svjetskog rata kada je, 5. decembra 1942. godine, u posjetu ovdje Nuriji Pozdercu došao Josip Broz Tito sa svojim najbližim saradnicima o čemu je sačuvana jedna zanimljiva anegdota o Titovom nepoznavanju muslimanskih običaja prilikom ulaska u kuću. Tog decembra 1942. godine Josip Broz Tito održao je govor na mitingu u Cazinu i pri tom po prvi put otkrio svoj pravi identitet izgovorivši čuvenu rečenicu: „Ja sam Josip Broz, metalski radnik, Hrvat iz Zagorja…“. O ovom događaju svjedoči spomenik, podignut na mjestu gdje se miting odigrao. Također, u ovoj kući Nurija Pozderac je sa svojom suprugom Devletom spašavao proganjane Jevreje pa im je Izraelski muzej holokausta Yad Vashem 2012. godine posthumno dodijelio medalju Pravednik među narodima.
U nauci se gradnja kuće porodice Pozderac smješta u 1820. godinu. Obično se uzima da je objekat sagradio Ahmet-aga Pozderac, koji je bio jedan od vođa lokalnih muslimana u pružanju otpora austrougarskoj okupaciji 1878. godine, da bi kasnije obnašao dužnost cazinskog načelnika i postao član Zemaljskog upravnog vijeća, savjetodavnog organa Zemaljske vlade u Sarajevu. Arhitektura kuće, raspored prostorija i način obrade pojedinih dekorativnih elemenata ukazuju da je kuća sagrađena u prvoj polovini 19. stoljeća. S obzirom da je njen vlasnik Nurija Pozderac bio istaknuti antifašista kuća je tokom Drugog svjetskog rata bila na meti vandalskih napada ustaških i talijanskih vojnih formacija. U vlasništvu porodice Pozderac bila je do 1985. godine kada je prodata tadašnjoj Zajednici za kulturu općine Cazin.
Kuća Nurije Pozderca po svom tipu ubraja se u tzv. katne kuće sa prepustom. Na području Krajine, kao rubnom dijelu izloženom stalnoj opasnosti, ovaj tip kuće poprima odbrambeni karakter dok u centralnim dijelovima države ova vrsta objekta nudi više komfora. Objekat sačinjavaju podrum, prizemlje i spratna etaža. Kao i kod ostalih kuća ovog tipa donji dio je ozidan od lomljenog kamena sa krečnim malterom kao vezivnim tkivom dok je s druge strane spratna etaža urađena od lakih materijala. Podrumske prostorije prvobitno su služile kao štala za sitnu stoku, ali se s vremenom njihova namjena mijenjala pa su korištene kao magaze, odnosno kao gospodarski objekat. U prizemni dio kuće ulazi se na jugoistočnoj strani kroz dvostruka vrata sa polukružnim nadvojem. U prizemlju se nalaze, između ostalih, kuhinja, ostava i mala soba. Iz prizemlja u sprat se stizalo drvenim stepeništem, gdje centralno mjesto zauzima divanhana, podijeljena na mušku i žensku. Od ostalih prostorija na spratu vrijedne spomena su gostinska soba, velika soba, tzv. kupatilo (njegova izvorna namjena nije poznata) spavaća soba i kuhinja. Objekat je pokriven krovom od drvene šindre.
Iz niza svjedočenja dobro je poznato da je ova kuća bila vrlo raskošno opremljena. Također, ističe se kako je bogati inventar objekta stradao tokom Drugog svjetskog rata uslijed pljačkanja okupatorskih snaga. Međutim, Sadeta Buljubašić i Emina Ajaz, kćerke Nurije Pozderca, tvrde da najveći dio inventara nije opljačkan za Drugog svjetskog rata, već devedesetih godina prošlog stoljeća. Bilo kako bilo, ipak je jedan dio ovih dragocjenih eksponata sačuvan i danas se nalazi u Cazinu.
Historijska građevina – Kuća Nurije Pozderca (Kuća porodice Pozderac) proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2009. godine.
Bibliografija:
- Kadić, Muhamed: Starinska seoska kuća u BiH, Veselin Masleša, Sarajevo, 1967.
- Karanović, Milan: „O tipovima kuća u Bosni; Faze u formiranju njenog dinarskog tipa“, Glasnik Zemaljskog muzeja, br. 2, Sarajevo, 1927, 207-214.
- Mujanović, Mihad: „Muslimani na stranicama Bosansko-hercegovačkih novina ((1878-1881) i Sarajevskog lista (1881-1891)“, Prilozi Instituta za historiju, br. 49, Sarajevo, 2020, 89-136.
- Odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, broj: 07.2-2-40/09-22, 11. marta 2009. godine, Sarajevo.
- Ravlić, Aleksandar: Ljetopisi: Cazin – FK „Krajina“, FK „Krajina“ Cazin, Cazin, 1984.