Arhitektonske odlike Starog grada Ostrošca moraju se sagledavati u kontekstu smjene vlasti nekoliko gospodara koji su tvrđavu uređivali i prilagođavali svojim potrebama. Ostrožačka tvrđava jako je dobro očuvana, zahvaljujući restauracijama sa početka i sredine 20. stoljeća, i njene zidine spadaju u red najkvalitetnijih u Bosni i Hercegovini. Tvrđava se prostire u pravcu istok-zapad dužine oko 185 metara, dok širina varira od 30 do 80 metara. Djelo srednjovjekovnih graditelja je kapi-kula i kružna branič-kula, smještene na istoku. Pored kule smješten je i bunar. Kasnije se utvrđenje dogradnjom širi u pravcu zapada prvenstveno zaslugom osmanskih graditelja. Današnji izgled Ostrožac duguje najviše radovima Lothara von Berksa koji je u zapadnom dijelu izgradio neogotički dvorac. Graditeljska cjelina – Stari grad Ostrožac proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2013. godine. Nacionalni spomenik čine: srednjovjekovna utvrda, utvrda iz osmanskog perioda, dvorac Lothara von Berksa i zbirka skulptura.
Posebnu mistiku srednjovjekovnoj kuli na Ostrošcu daje u reljefu isklesan zmaj Urobor – drevno mitološko biće koje samo sebi grize rep. Riječ je simbolu ciklusa vječnosti koji se javlja u mnogim kulturama još od Starog Egipta. Predstavlja izreku „kraj je početak“. Prema starim vjerovanjima on održava svijet, donosi smrt u život, ali i život u smrt. Obavijajući ostrožačku kulu Urobor se javlja kao njen zaštitnik, ali istovremeno poručuje njenim ratnicima da nema života bez smrti niti smrti bez života.
Također, zmaja često pronalazimo i u slavenskoj mitologiji. Slavenski mit govori o vječnoj borbi vrhovnog boga kod Slavena – gromovnika Peruna sa bogom prirode Velesom, koji se javlja u formi zmaja. Prema vjerovanju drevnih Slavena na vrhu stabla svijeta je Perun, a u podzemnom dijelu, među korijenjem, je Veles u obličju zmaja, zmije ili vidre. Veles, kao oličenje tame i podzemlja, neprestano izaziva Perun na dvoboj tako što mu otima stoku. Perun, kao vrhovni bog, odnosi pobjedu u dvoboju i otjera Velesa u podzemlje. Međutim, Veles poput zmije, obnovljen u novoj koži, se vraća i započinje novi okršaj sa Perunom. Ova sraz bogova, koja se ponavlja svake godine, simbolizira vječnu borbu suprostavljenih strana, ciklus života i smrti te smjenu godišnjih doba.
Teško je precizirati kada je reljef zmaja isklesan na Ostrošcu, ali s obzirom da pokazuje elemente gotičkog stila njegov nastanak može se okvirno smjestiti u XV stoljeće.
