Ahmet-aga Pozderac prvi je poznati član porodice Pozderac pa se s pravom može nazvati njenim rodonačelnikom. Riječ je o ratniku, političaru, reformatoru i graditelju koji je obilježio historiju ovog kraja u drugoj plovini 19. stoljeća. Nije pobliže poznato kada je rođen Ahmet-aga. U historijskim izvorima prvi put ga susrećemo 1878. godine kada je spomenut kao jedan od vođa lokalnih muslimana u organiziranju otpora austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine. Budući da je živio i radio i za osmanske vlasti pretpostavlja se da je upravo on sagradio Kuću porodice Pozderac (Kuća Nurije Pozderca), danas nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Iako je u početku nastupao kao protivnik nove austrougarske vlasti, Ahmet-aga brzo je uvidio da je novi režim realnost koju bosanskohercegovački muslimani moraju da prihvate te se uključio u politički život. U decembru 1878. sa skupinom bosanskih uglednika otišao je u Beč na prijem kod cara Franje Josipa. Shodno njegovoj odanosti izabran je za prvog načelnika Cazina i imenovan članom Zemaljskog upravnog vijeća, savjetodavnog organa Zemaljske vlade u Sarajevu.  Za njegova mandata Cazin je počeo brže da se razvija i poprima obrise modernog grada. 1887. godine, kao peti grad u Bosni i Hercegovini, dobio je savremeni vodovod. Obnova Gradske džamije, do koje je došlo u prvim godinama okupacione uprave, dobrim dijelom je realizirana zahvaljujući njegovom anagažmanu. Kao čovjek odan Monarhiji, išao je još jednom u Beč na audijenciju kod cara Franje Josipa. 16. oktobra 1887. godine izašao je pred cara sa još trojicom Cazinjana. Također, godinu kasnije, 1888., kada je princeza Stephanie, supruga princa Rudolfa (sin i prijestolonasljednik Franje Josipa), posjetila Plitvička jezera, njoj u čast poslana je jedna delegacija iz Bosne i Hercegovine, na čijem čelu se nalazio upravo Ahmet-aga Pozderac.

Godina smrti Ahmet-age Pozderca nije poznata. Zna se da je 1891. godine bio na liječenju u Beču i Berlinu. Među Pozdercima u političkom djelovanju naslijedio ga je Murat-aga Pozderac, otac Nurije Pozderca.

IZVORI I LITERATURA:

• Časopis: Slovenski narod, br. 283, 8. decembra 1878.
• Kreševljaković, Hamdija: “Cazin i okolina”, Narodna uzdanica; Kalendar za godinu 1935, god. 3, Sarajevo, 1934, 86-113.
• Lopašić, Radoslav: Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb
• Mujanović, Mihad: „Muslimani na stranicama Bosansko-hercegovačkih novina ((1878-1881) i Sarajevskog lista (1881-1891)“, Prilozi Instituta za historiju, br. 49, Sarajevo, 2020, 89-136.
• Ohranović, Fuad: „Kotarski šerijatski sud Sarajevo – neki podaci od 1878. godine do kraja 19. stoljeća“, Anali GHB, br. 49/41, Sarajevo, 2020, 123-133.
• Ravlić, Aleksandar: Ljetopisi: Cazin – FK „Krajina“, FK „Krajina“ Cazin, Cazin, 1984.
• Odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, broj: 07.2-2-40/09-22, 11. marta 2009. godine, Sarajevo.

Tekst priredio: Nedim Sedić, MA historije