Srednjovjekovna historija Cazina (u izvorima se javlja kao Zasyn, Zasin) gotovo je potpuna nepoznanica. Sve do kraja XV stoljeća nije poznat pisani trag koji bi svjedočio o djelovanju srednjovjekovnog čovjeka na području ovog grada. Iznoseći historiju Cazina do kraja XV stoljeća, može se samo konstatirati da je prvobitno bio dio hrvatske države, ako je tad uopće i postojao, pa preko kraljevine Ugarske, u čijem se sastavu prvi put i spominje, da bi u prvoj polovini XVI stoljeća postao dio Habsburške monarhije i pod njenom vrhovnom vlašću dočekao osmanskog osvajača. Cazin, kao i šire okolno područje, nije bio izložen vlasti bosanskog vladara ili pojedinih bosanskih vlasteoskih rodova, za razliku od obližnjeg Ostrošca koji je, doduše vrlo kratko, priznavao vlast Hrvatnića. Stoga, srednjovjekovna historija Cazina neraskidivo je vezana za razvojne tokove ugarske države, kojima osnovni ton u XIV i XV stoljeću daju unutarnji sukobi, a potom i sve učestalija osmanska opasnost.
Pisana historija grada Cazina počinje, prema dosadašnjim spoznajama, 1494. godine, u dokumentu u kojem su spomenuta i dva plemića – Ivan Dmičić i Mikula Ivanac, koji tom prilikom borave u Cazinu. To predstavlja prve imenom poznate stanovnike ovog grada. Najvažniji događaj iz predosmanske historije Cazina dogodio se 1522. godine kada je ovdje, uslijed osmanskog osvajanja Knina, premješteno sjedište Kninske biskupije. No već četiri godine kasnije, osmanska vojska na Mohačkom polju zadaje smrtonosan udarac ugarskoj državi koja se potom praktično raspada, a hrvatski velikaši na Cetinskom saboru 1526–1527 odlučuju se za priznavanje vrhovne vlasti Habsburgovaca, čime i Cazin ulazi u sastav nove države. Na spomenutom Cetinskom saboru, koji bez sumnje predstavlja jedan od prijelomnih momenata u hrvatskoj historiji, uzeo je učešće i kninski biskup Andrija Tuškanović, čija je rezidencija bila ponajviše u Cazinu. Iz navedenog se može primijetiti da je pojava prvih pisanih tragova o Cazinu usko vezana za osmansku opasnost, kada ovo područje dobija na geostrateškom značaju i ulazi u orbitu ugarskih i habsburških vlasti.
Srednjovjekovni Cazin smješten je na uzvišenju koje se izdiže iznad današnjeg grada Cazina. Cazinska tvrđava po svojoj strukturi odgovara drugim gradovima u Pounju koji su bili u sastavu ugarske države. Osnovni ton izgledu daju pravilni geometrijski oblici, što predstavlja uticaj kasne gotike na ove prostore. Iz srednjovjekovnog razdoblja potiče unutrašnji obor trapeznog oblika sa tri ovalne bedemske kule. Glavne branič-kule nema, a pretpostavlja se da se nalazila na mjestu današnje džamije; nije isključeno da je tu prethodno bila i crkva. Vanjski izlomljeni obor djelo je osmanskih graditelja.